Što je radni kapital? Formula i primjeri

Formula radnog kapitala, što trenutni omjer i omjer brze likvidnosti zapravo otkrivaju, kako funkcionira novčani konverzijski ciklus i kako čitati brojke iz glavne knjige.

Radni kapital je ono što tvrtka ima na raspolaganju za financiranje svakodnevnog poslovanja: kratkotrajna imovina minus kratkoročne obveze. Njime se mjeri pokrivaju li resursi koji će se pretvoriti u novac unutar godine dana obveze koje dospijevaju u istoj godini.

Radni kapital = Kratkotrajna imovina − Kratkoročne obveze

To je najpraktičnija stavka u bilanci jer daje odgovor na pitanje s jasno određenim rokom: možemo li proći kroz idućih dvanaest mjeseci bez potrebe za novcem koji nemamo?

Praktičan primjer

Tvrtka koja se koristi u ovim člancima, na dan 31. prosinca, u eurima:

Kratkotrajna imovina		Kratkoročne obveze
Zalihe	12.500	Obveze prema dobavljačima	8.400
Kupci (potraživanja)	9.300	Obveze za PDV	2.100
Novac na računu i u blagajni	6.200	Obveze za plaće	2.700
		Odgođeno plaćanje / prihod	3.500
Ukupno	28.000	Ukupno	16.700

Radni kapital = 28.000 − 16.700 = 11.300 €.

Pozitivan je, što je i osnovno očekivanje: imovina koja se ove godine pretvara u novac veća je od obveza koje dospijevaju. No, sama zakučasta brojka prikriva njezinu strukturu, i tu na scenu stupaju financijski pokazatelji (ratios).

Pokazatelji koji su važni

Trenutni omjer (current ratio) = kratkotrajna imovina ÷ kratkoročne obveze = 28.000 ÷ 16.700 = 1,7

Vrijednost iznad 1 znači da kratkoročni resursi premašuju kratkoročne obveze. Staro udžbeničko pravilo da je "2 zdrava vrijednost" slobodno se može zanemariti jer supermarket koji novac naplaćuje odmah, a dobavljače plaća u roku od 60 dana, posluje vrlo ugodno ispod 1, dok projektno orijentirano poduzeće s klijentima koji sporo plaćaju može biti u financijskim poteškoćama i s omjerom 2.

Omjer brze likvidnosti (quick ratio) = (kratkotrajna imovina − zalihe) ÷ kratkoročne obveze = (28.000 − 12.500) ÷ 16.700 ≈ 0,9

Ovim se pokazateljem izračuna isključuje najmanje likvidna imovina. Jaz između 1,7 i 0,9 zapravo priča cijelu priču ove tvrtke: gotovo polovicu njezine kratkotrajne imovine čine zalihe, a zalihe postaju novac tek onda kada ih netko kupi. Omjer brze likvidnosti ispod 1 nije koban, ali znači da idućih nekoliko mjeseci ovisi o prodaji zaliha, a ne samo o naplati izdanih računa.

Radni kapital u odnosu na prihod = 11.300 ÷ 180.000 ≈ 6,3%

Korisno za planiranje rasta: ako se prihod udvostruči, a radni kapital ostane proporcionalan, poduzeću će trebati otprilike 11.300 € dodatnog financiranja samo za poslovanje na novoj razini. Rast troši novac, a ovaj omjer pokazuje u kojoj mjeri.

Što "kratkoročno" zapravo znači

Pravilo od dvanaest mjeseci odlučuje o svemu i primjenjuje se stavka po stavka, a ne na cjelokupna salda:

Dio bankovnog kredita koji dospijeva u idućoj godini jest kratkoročna obveza, čak i ako kredit traje deset godina. Preostali dio je dugoročan.
Zalihe su kratkotrajne imovine bez obzira na to stoje li u skladištu već dvije godine - uz napomenu o starosti zaliha koja je navedena u nastavku.
Odgođeni prihod (primljeni novac za još neizvršeni posao) predstavlja kratkoročnu obvezu, a ne prihod. Naš primjer sadrži 3.500 € takvih sredstava: novac koji je već u banci, ali tek treba biti zarađen. Time se ispravno umanjuje radni kapital jer će izvršenje tog posla potrošiti resurse.

Realno čitanje stanja

Formula je stvar aritmetike, no interpretacija zahtijeva uvid u detalje koji stoje iza svake stavke.

Kvaliteta potraživanja. Iznos od 9.300 € na računima vrijedan je 9.300 € samo ako kupci doista plate. Izvještaj o starosti potraživanja (aging report) dijeli ih na tekuća i dospjela potraživanja - iznos od 9.300 € od kojeg je 4.300 € u zakašnjenju od 90 dana predstavlja znatno slabiju poziciju nego što bilanca sugerira, a ta razlika je zapravo ispravak vrijednosti sumnjivih potraživanja koji tek treba evidentirati kroz korigirajuće knjiženje.
Kvaliteta zaliha. Ista logika vrijedi i ovdje. Analiza starosti zaliha otkriva jesu li 12.500 € brze zalihe ili spori kapital.
Trend je važniji od same razine. Rastući radni kapital uzrokovan bujanjem potraživanja predstavlja upozorenje; rast uslijed nakupljanja novca na računu ne predstavlja problem. Jedna jedina bilanca to ne može otkriti, ali dvije uzastopne mogu.
Negativna vrijednost nije automatski loša. Poduzeća koja novac prikupljaju na prodajnom mjestu, a dobavljače plaćaju s odgodom - poput maloprodaje, restorana ili pretplatničkog softvera koji se naplaćuje unaprijed na godišnjoj bazi - redovito imaju negativan radni kapital koji financiraju vlastiti dobavljači i kupci. Negativan radni kapital u poduzeću koje izdaje račune s rokom dospijeća od 30 dana sasvim je drugačija priča.

Novčani konverzijski ciklus

Radni kapital izmjeren u eurima pokazuje iznos, dok izmjeren u danima otkriva uzrok:

Novačni konverzijski ciklus = dani vezivanja zaliha
                              + dani naplate potraživanja
                              − dani odgode plaćanja dobavljačima

Za naš primjer to otprilike iznosi: zalihe od 12.500 € na 104.000 € godišnjih troškova prodaje predstavljaju oko 44 dana zaliha; potraživanja od 9.300 € u odnosu na godišnju prodaju čine otprilike dva tjedna; obveze prema dobavljačima od 8.400 € u odnosu na nabavu iznose možda 25 dana. Time se dobiva neto ciklus od otprilike pet tjedana - to je razdoblje tijekom kojega tvrtka financira poslovanje iz vlastitog džepa prije nego što joj se novac vrati.

Svaki dan uklonjen iz tog ciklusa trajno oslobađa novčana sredstva. Upravo su zato brža naplata, držanje manjih zaliha i pregovaranje o uvjetima s dobavljačima tri poluge koje financiraju rast bez zaduživanja - i zato one obično nadmašuju rezanje troškova kada je riječ o utjecaju na likvidnost.

Odakle dolaze brojke

Sve se izvodi iz glavne knjige, bez ikakvog ručnog sastavljanja:

POST /v1/reports/financial-statements vraća bilancu u kojoj je kratkotrajna imovina već razdvojena na zalihe, potraživanja, ostalu kratkotrajnu imovinu i novac, dok su obveze podijeljene na kratkoročne i dugoročne - to su dva zbroja koja formula zahtijeva.
POST /v1/reports/debt-aging uz parametar { side: 'receivables' | 'payables' } daje raspodjelu starosti iza tih ukupnih iznosa, po pojedinom partneru.
POST /v1/reports/stock-balance i /v1/reports/stock-aging čine isto za zalihe.

Jedna napomena koju vrijedi znati: podjela na kratkoročno i dugoročno u financijskim izvještajima proizlazi iz strukture kontnog plana, pa će kratkoročni dio kredita biti ispravno klasificiran samo ako je stvarno proknjižen na konto kratkoročnih obveza. Ako dugoročni dug u cijelosti stoji unutar dugoročne skupine, radni kapital će izgledati bolje nego što jest - provjera koja traje pet minuta i koju vrijedi obaviti jednom.

FAQ

Što je formula radnog kapitala?

Kratkotrajna imovina minus kratkoročne obveze. Pojam "kratkoročno" označava stavke za koje se očekuje da će se unovčiti ili podmiriti unutar dvanaest mjeseci, a primjenjuje se stavka po stavka, uključujući i onaj dio dugoročnog duga koji dospijeva u idućoj godini.

Što se smatra dobrim omjerom radnog kapitala?

To u potpunosti ovisi o djelatnosti. Vrijednost iznad 1 opća je polazna osnova, no maloprodajna poduzeća i ona koja se temelje na pretplati zdravo posluju ispod te granice, dok projektna poduzeća mogu biti u tijesnoj poziciji i iznad 2. Usporedite pokazatelj s vlastitom poviješću i izravnim konkurentima umjesto da se oslanjate na udžbeničke vrijednosti.

Koja je razlika između trenutnog omjera i omjera brze likvidnosti?

Omjer brze likvidnosti isključuje zalihe iz kratkotrajne imovine uz pretpostavku da su zalihe stavka koju je najteže brzo pretvoriti u novac. Veliki jaz između ta dva omjera pokazuje vam koliko kratkoročna pozicija tvrtke ovisi upravo o prodaji zaliha.

Može li radni kapital biti previsok?

Da. Višak radnog kapitala predstavlja neiskorišteni kapital - novac koji stoji na mjestu, zalihe koje nitko ne kupuje i kupce koji presporo plaćaju. To je sigurnija situacija nego premalo kapitala, ali to je novac koji financira sam sebe umjesto da financira poslovanje.

Ubraja li se odgođeni prihod u radni kapital?

Da, i to kao kratkoročna obveza. Primljeni novac za robu ili usluge koje još nisu isporučene predstavlja obvezu izvršenja, a ne prihod, pa se njime ispravno umanjuje radni kapital sve dok se isporuka ne dogodi.