Što su zavisni troškovi nabave? Prijevoz, carina i stvarna jedinična cijena
Zašto cijena s računa nije stvarna cijena vaše robe, koji se troškovi moraju kapitalizirati, po čemu se razlikuje raspodjela po vrijednosti i po količini te što se događa s jedinicama koje su već prodane.
Zavisni troškovi nabave (landed cost) predstavljaju ukupnu cijenu proizvoda dok on ne stigne u vaše skladište i bude spreman za prodaju - cijenu dobavljača uvećanu za svaki trošak nastao u tom procesu. Prijevoz, carina, osiguranje, rukovanje, lučke pristojbe.
Razlika između cijene s računa i stvarnih troškova nabave redovito iznosi 5 do 20% kod uvozne robe, a tvrtka koja formira cijene na temelju iznosa s računa zapravo tiho prodaje neke proizvode s gubitkom dok vjeruje da joj je bruto marža uredna.
Što ulazi u vrijednost zaliha
Zaliha se vrednuje po trošku dovođenja na njezino sadašnje mjesto i u sadašnje stanje. To pruža jasan kriterij - je li ovaj trošak doveo robu ovdje i pripremio je za prodaju?
Kapitalizira se u zalihe:
- Nabavna cijena, umanjena za trgovinske popuste i rabate
- Dolazni prijevoz i otprema
- Carine i nepovratni uvozni porezi
- Osiguranje u tranzitu
- Naknade za rukovanje, lučki i terminalski troškovi
- Uvozna carinjenja i naknade špeditera
Knjiži se kao rashod nastankom:
- Odlazni prijevoz kupcima - trošak prodaje, a ne dio zalihe
- Povratni uvozni PDV - on se potražuje, stoga nikada nije trošak
- Skladištenje nakon što je roba spremna za prodaju (osim ako proizvodni proces to zahtijeva)
- Administrativni režijski troškovi i plaće odjela nabave
- Izvanredni otpad i ležarine (demurrage) nastale zbog vlastitih kašnjenja
Razlika u vezi s povratnim PDV-om često zbunjuje kod uvoza: uvozni PDV se obično može povratiti i stoga se isključuje, dok carina nije povratna i stoga čini dio troška nabave.
Zašto to mijenja ishod
Uvezite 500 jedinica po 20 € svaku, uz 1.600 € prijevoza, 900 € carine i 200 € osiguranja:
| Iznos | |
|---|---|
| Roba (500 × 20,00) | 10.000 |
| Prijevoz | 1.600 |
| Carina | 900 |
| Osiguranje | 200 |
| Ukupni zavisni troškovi nabave | 12.700 |
| Stvarna jedinična cijena | 25,40 |
Na računu piše 20,00 €. Stvarna cijena je 25,40 € - 27% viša. Ako ovaj proizvod formirate po cijeni od 26 € vjerujući da ostvarujete maržu od 30%, zapravo ostvarujete maržu od 2,4%.
Taj se učinak kumulira kroz poslovne knjige. Potcjenjivanje vrijednosti zaliha potcjenjuje nabavnu vrijednost prodane robe i precjenjuje bruto dobit dok roba stoji neprodana - a onda neevidentirani prijevoz sjeda kao poslovni rashod u kasnijem razdoblju, pa dobit izgleda visoka, a zatim niska iz razloga koje nitko ne može povezati s određenim proizvodom.
Raspodjela troškova
Jedan račun za prijevoz obuhvaća mnogo proizvoda, stoga se trošak mora raspodijeliti. Postoje dvije opravdane osnove:
Po vrijednosti - svaka stavka preuzima udio razmjeran svojoj vrijednosti. Razumno za osiguranje i ad-valorem carine te uobičajeno zadano rješenje:
| Stavka | Kol. | Jed. trošak | Vrijednost | Udio od 2.700 | Nova jed. cijena |
|---|---|---|---|---|---|
| A | 300 | 20,00 | 6.000 | 1.620 | 25,40 |
| B | 200 | 20,00 | 4.000 | 1.080 | 25,40 |
Po količini - svaka jedinica preuzima jednak udjel. Ispravno za prijevoz kod kojeg su artikli slične veličine i težine te kod kojih proizvod visoke vrijednosti ne bi trebao nositi veći dio troška uzrokovanog volumenom.
Niti jedan pristup nije univerzalno ispravan. Prijevoz kontejnera identičnih kutija problem je količine; osiguranje mješovitog utovara jeftinih i skupih dobara problem je vrijednosti. Težina ili volumen bili bi teorijski najbolja osnova za prijevoz, ali se obično ne isplati prikupljati te podatke.
Problem vremenskog usklađivanja
Zavisni troškovi nabave gotovo uvijek pristižu nakon robe. Pošiljka se zaprima 3., račun za prijevoz stiže 20., a špediterski račun idućeg mjeseca. Do tada su neke jedinice možda već prodane.
Postoje dvije poštene opcije: držati primku otvorenom dok se svi troškovi ne saznaju (točno je, ali odgađa ažurnost evidencije zaliha) ili primiti robu po cijeni s računa i dodavati troškove kako pristižu (evidencija ostaje ažurna, a trošak se naknadno ispravlja). Većina sustava radi ovo drugo, što otvara pitanje što se događa s jedinicama koje su već prodane - pogledajte u nastavku.
Kako to Nordlet radi
Zavisni troškovi nabave implementirani su putem funkcije POST /v1/inventory/landed-costs/create. Šaljete iznos s datumom, birate metodu - by_value (po vrijednosti) ili by_quantity (po količini) - i usmjeravate ih na primku robe ili na izričiti popisak kretanja zaliha.
Raspodjela djeluje izravno na slojeve metode FIFO. Težina svakog ciljnog sloja jest njegova preostala količina (za by_quantity) ili preostala količina pomnožena s jediničnim troškom (za by_value); iznos se dijeli razmjerno, a jedinični trošak svakog sloja povećava se za njegov udio podijeljen s preostalom količinom. Od tog trenutka svako trošenje tih slojeva prenosi viši trošak u nabavnu vrijednost prodane robe.
Posljedica je namjerna i vrijedna razumijevanja: samo zaliha koja je još uvijek na skladištu upija trošak. Jedinice koje su već prodane ne ispravljaju se retroaktivno jer bi se time prepravljao trošak prodaje u razdoblju koje je možda već zaključeno i prijavljeno. Time se zaključena razdoblja doista održavaju zaključanima, a to znači da je pravovremena raspodjela prijevoza važna - što dulje čekate, to je veći dio pošiljke već evidentiran bez tih troškova. Ako na zalihi više ničega nema, raspodjela se odbija umjesto da se tiho zanemari.
Raspodjele su vidljive putem krajnjih točaka /v1/inventory/landed-costs/list i /landed-costs/get, a njihov se učinak izravno prikazuje u vrijednosti zaliha putem funkcije /v1/reports/stock-balance.
Dva su ograničenja: raspodjela se provodi isključivo po vrijednosti ili količini - bez osnove težine ili volumena - a dokument zavisnih troškova prilagođava trošak zaliha umjesto da upravlja samim dobavljačevim računom, koji se knjiži kao običan ulazni račun.
FAQ
Što su zavisni troškovi nabave?
Ukupni trošak dovođenja proizvoda u vaše skladište i pripreme za prodaju: cijena dobavljača uvećana za dolazni prijevoz, carine, osiguranje i rukovanje. To je iznos koji treba voditi odluke o formiranju cijena i marži, a ne cijena s računa.
Treba li prijevoz biti uključen u trošak zaliha?
Dolazni prijevoz, da - on je dio dovođenja robe na njezino sadašnje mjesto i u sadašnje stanje. Odlazni prijevoz kupcima predstavlja trošak prodaje, a ne trošak zalihe.
Je li uvozni PDV dio zavisnih troškova nabave?
Obično ne, jer je povratan - potražujete ga u svojoj prijavi PDV-a, stoga nikada ne postaje trošak. Carina je drugačija: ona nije povratna, stoga se kapitalizira u trošak robe.
Kako bi trebalo raspodijeliti zavisne troškove nabave na proizvode?
Po vrijednosti ondje gdje trošak raste s vrijednošću (osiguranje, ad-valorem carina), po količini ondje gdje raste s jedinicama (prijevoz sličnih artikala). Težina ili volumen teorijski su bolji za prijevoz, ali se obično ne isplati prikupljati te podatke.
Što se događa sa zavisnim troškovima za zalihe koje su već prodane?
U većini sustava, uključujući Nordlet, trošak upija samo zaliha koja je još uvijek na skladištu - ispravljanje prodanih jedinica značilo bi prepravljanje troškova prodaje u razdobljima koja su možda već zaključena. To je dobar razlog da se prijevoz i carina raspodjele čim se troškovi saznaju.