EU PDV za digitalne platforme: OSS, IOSS i pravilo fiktivnog isporutitelja
Jasno objašnjenje triju mehanizama s kojima se platforma susreće u EU sustavu PDV-a, jednog slučaja u kojem sama platforma postaje porezni obveznik i načina na koji se svaki od njih knjiži u poslovnim knjigama.
Digitalna platforma koja prodaje robu ili usluge potrošačima u nekoliko zemalja EU-a susreće se s tri mehanizma PDV-a. Jedinstveni upravni sustav OSS (Union OSS) omogućuje joj prijavu PDV-a za svaku zemlju EU-a putem jedne tromjesečne prijave. Uvozni OSS (IOSS) čini isto za robu uvezenu izvan EU-a u pošiljkama vrijednosti do 150 €. Pravilo fiktivnog isporutitelja (deemed-supplier rule) čini samu platformu obveznikom PDV-a za određene prodaje koje ona samo posreduje. Sva tri mehanizma uvedena su s paketom EU PDV-a za e-trgovinu 1. srpnja 2021. godine te svi oni utječu na ono što platforma mora izdavati na računima, prijavljivati i čuvati.
Ovaj članak objašnjava svaki mehanizam, prolazi kroz primjer prekogranične prodaje te pokazuje kako se utvrđivanje poreznog tretmana i prijave generiraju iz poslovnih knjiga.
Na koga se ovo odnosi
Pravila obuhvaćaju svako poduzeće koje prodaje ili posreduje u prodaji robe ili usluga potrošačima (B2C) u državama članicama EU-a u kojima nema sjedište:
- Internetska tržišta (marketplaces) koja primaju uplate od kupca u ime prodavatelja trećih strana.
- Trgovine aplikacijama i platforme sadržaja koje distribuiraju digitalne usluge potrošačima.
- SaaS tvrtke koje prodaju pretplate privatnim osobama diljem EU-a.
- E-trgovine koje otpremaju robu potrošačima u druge države članice ili uvoze robu izvan EU-a.
Poslovne transakcije između poduzeća (B2B) podliježu drugačijim pravilima (oslobođene isporuke unutar Zajednice prema članku 138. i prijenos porezne obveze prema članku 196.), koja su obrađena u vodiču kroz sustav EU PDV-a. Ovaj se članak bavi potrošačima.
Paket za e-trgovinu iz 2021. u jednostavnim riječima
Prije srpnja 2021. svaka je država članica imala vlastiti prag za daljinsku prodaju, a prodavatelj koji bi ga premašio morao se registrirati za PDV u toj zemlji. Platforme nisu snosile nikakvu odgovornost za PDV na robu prodanu putem njih. Uvoz vrijednosti do 22 € bio je oslobođen PDV-a, što se naveliko zlouporabljivalo.
Paket je to zamijenio s četiri promjene:
- Jedinstveni prag na razini cijelog EU-a od 10.000 € za prekograničnu B2C prodaju robe i digitalnih usluga (članak 59.c Direktive o PDV-u). Ispod tog praga prodavatelj obračunava PDV svoje matične zemlje. Iznad njega, PDV se plaća u zemlji potrošača.
- Unija OSS, kako bi se PDV koji se duguje u drugim državama članicama prijavio kroz jednu prijavu podnesenu u matičnoj zemlji.
- IOSS i ukidanje izuzeća od plaćanja PDV-a na uvoz do 22 €, tako da se PDV na male uvozne pošiljke naplaćuje na prodajnom mjestu.
- Pravilo fiktivnog isporutitelja (članak 14.a), koje prebacuje obvezu plaćanja PDV-a za određene posredovane prodaje s prodavatelja na platformu.
Mjesto oporezivanja i prag od 10.000 €
Za B2C prodaju robe otpremljene u drugu državu članicu te za telekomunikacijske usluge, usluge radiodifuzije i elektroničke usluge (TBE usluge) isporučene potrošačima, PDV se duguje tamo gdje se nalazi potrošač (članci 33. točka (a) i članak 58.). Stopa je stopa zemlje odredišta.
Članak 59.c izuzima male prodavatelje. Ako je ukupna vrijednost prekogranične B2C prodaje robe i TBE usluga u cijelom EU-u ostala ispod 10.000 € u tekućoj i prethodnoj kalendarskoj godini, prodavatelj može nastaviti obračunavati PDV svoje matične zemlje. Prag je jedinstven iznos za cijeli EU, a ne po pojedinoj državi, i primjenjuje se samo na prodavatelja sa sjedištem u jednoj državi članici. Jednom kada se taj prag prekorači, oporezivanje u zemlji odredišta primjenjuje se od te prodaje nadalje, pri čemu se prodavatelj ili registrirati u svakoj zemlji odredišta ili koristi OSS.
Opće usluge potrošačima, poput savjetovanja ili većine nedigitalnih pretplata, i dalje se oporezuju prema lokaciji pružatelja usluge u skladu s člankom 45. i na njih se to ne odnosi.
Unija OSS
Unija OSS pojednostavjuje postupak izvješćivanja, a ne predstavlja drugačiju vrstu poreza. PDV se i dalje duguje u zemlji svakog potrošača po stopi te zemlje. Ono što OSS mijenja jest mjesto na koje se taj porez prijavljuje i plaća.
| Značajka | Unija OSS |
|---|---|
| Tko ga može koristiti | Prodavatelji sa sjedištem u EU-u za B2C robu i usluge oporezive u drugoj državi članici; prodavatelji izvan EU-a za isporuke robe unutar EU-a na daljinu |
| Razdoblje prijave | Kalendarsko tromjesečje |
| Mjesto podnošenja prijave | Država članica identifikacije (matična zemlja prodavatelja) |
| Rok dospijeća | Do kraja mjeseca koji slijedi nakon tromjesečja |
| Sadržaj | Po državi članici potrošnje: oporezivi iznos i PDV prema svakoj vrsti i stopi stope, plus ispravci za prethodna razdoblja |
| Plaćanje | Jedna uplata matičnoj poreznoj upravi, koja vrši daljnju raspodjelu |
Izgled prijave propisan je Prilogom III. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/194. Jedan redak po zemlji potrošnje za svaku stopu. Odobrenja (kreditne note) za isto razdoblje se prebijaju; odobrenje za prodaju prijavljenu u ranijem tromjesečju iskazuje se kao ispravak tog tromjesečja, a ne kao negativan iznos u tekućem, pri čemu su ispravci dopušteni unutar tri godine (članak 61. Provedbene uredbe 282/2011).
Prodavatelj registriran za OSS mora ga koristiti za sve isporuke koje spadaju u taj sustav. Ne može odabrati OSS samo za neke zemlje, a u drugima se registrirati lokalno.
IOSS
Uvozni sustav (IOSS) obuhvaća robu otpremljenu izvan EU-a izravno potrošaču u EU-u u pošiljci čija unutarnja vrijednost ne prelazi 150 €. Prodavatelj, ili platforma koja nastupa kao fiktivni isporutitelj, obračunava PDV zemlje odredišta u trenutku prodaje i prijavljuje ga na mjesečnoj bazi putem IOSS-a. Zauzvrat, pošiljka se pušta u slobodan promet na carini bez naplate uvoznog PDV-a od potrošača.
Pošiljke vrijednosti veće od 150 € nisu obuhvaćene IOSS-om. Za njih se uvozni PDV i sve carinske pristojbe naplaćuju na granici na uobičajeni način.
Prodavateljima izvan EU-a općenito je potreban posrednik sa sjedištem u EU-u kako bi koristili IOSS. Platforma sa sjedištem u EU-u koja djeluje kao fiktivni isporutitelj registrira se izravno.
Pravilo fiktivnog isporutitelja
Članak 14.a Direktive o PDV-u uvodi pravnu fikciju za dvije situacije:
- Platforma posreduje u daljinskoj prodaji robe uvezene iz trećih zemalja u pošiljci vrijednosti do 150 €, bez obzira tko je stvarni prodavatelj.
- Platforma posreduje u isporuci robe unutar EU-a koju obavlja prodavatelj koji nema sjedište u EU-u krajnjem potrošaču, bez obzira na vrijednost i bez obzira prelazi li roba granicu ili ne.
U oba slučaja zakon tretira jednu jedinu prodaju kao dvije isporuke:
- Prodavatelj prema platformi. B2B isporuka robe. Za robu koja se već nalazi unutar EU-a ova je isporuka oslobođena s pravom na odbitak pretporeza prema članku 136.a. Za uvoz, isporuka se obavlja izvan EU-a i ne podliježe EU PDV-u.
- Platforma prema potrošaču. B2C isporuka. Platforma obračunava PDV prema zemlji potrošača, prijavljuje ga (putem IOSS-a, Unije OSS ili lokalne registracije) i plaća.
Platforma nije vlasnik robe i nikada je fizički ne preuzima. Unatoč tomu, ona se smatra poreznim obveznikom za drugu isporuku. Pojam "posreduje" definiran je u članku 5.b Provedbene uredbe 282/2011: platforma utvrđuje uvjete, odobrava naplatu kupcu ili naručuje odnosno isporučuje robu. Platforma koja samo obrađuje plaćanja, objavljuje oglase ili preusmjerava kupce na drugu web-lokaciju ne smatra se posrednikom.
Pravilo se ne odnosi na usluge, niti na domaću prodaju ili prodaju unutar EU-a koju obavljaju prodavatelji sa sjedištem u EU-u. U tim slučajevima platforma ostaje posrednik, a stvarni prodavatelj ostaje obveznik PDV-a. Pitanje knjiži li platforma bruto ili neto prihod u svojim poslovnim knjigama zasebna je tema obrađena u članku Glavni nalogodavac u odnosu na posrednika za internetska tržišta.
Što donosi paket ViDA
Direktiva Vijeća (EU) 2025/516, poznata kao paket "PDV u digitalnom dobu" (ViDA), proširuje koncept fiktivnog isporutitelja na usluge. Platforme koje posreduju u kratkoročnom najmu smještaja (do 30 noćenja) i putničkom cestovnom prijevozu postaju fiktivni isporutitelji kada stvarni pružatelj usluge ne obračunava PDV, kao što je primjerice privatni iznajmljivač ili mali porezni obveznik oslobođen plaćanja PDV-a. Novo pravilo primjenjuje se od 1. srpnja 2028. godine, pri čemu država članica može odgoditi njegov primjenu do 1. siječnja 2030. Od 1. srpnja 2030. isti paket zamjenjuje zbirne prijave digitalnim izvještavanjem na razini pojedinačnih transakcija te propisuje strukturirano e-računovodstvo kao standardnu metodu za B2B transakcije unutar EU-a, što je objašnjeno u članku E-fakturiranje u EU-u: Zahtjevi po državama.
Vođenje evidencija i DAC7
Članak 242.a nalaže svakoj platformi koja posreduje u B2C isporukama, bez obzira je li fiktivni isporutitelj ili ne, da vodi evidenciju o tim isporukama tijekom razdoblja od deset godina i učini je dostupnom elektroničkim putem na zahtjev. S druge strane, DAC7 (Direktiva (EU) 2021/514) obvezuje platforme da svake godine u siječnju prijave prihode svojih prodavatelja poreznoj upravi svoje matične države članice, koja te podatke potom razmjenjuje s drugim poreznim upravama. Te dvije obveze obuhvaćaju različite podatke - porezne evidencije s jedne i prihode prodavatelja s druge strane - pri čemu se obje temelje na istom dnevniku transakcija. Glavna knjiga koja pohranjuje porezni tretman i identitet prodavatelja za svaku prodaju služi objema svrhama.
Praktičan primjer
Potrošač u Njemačkoj kupuje artikl u vrijednosti od 100 € (cijena bez PDV-a) od prodavatelja sa sjedištem u Kini putem internetskog tržišta sa sjedištem u Litvi. Artikl se isporučuje iz skladišta u Poljskoj, što znači da se roba već nalazi unutar EU-a.
| Korak | Isporuka | Porezni tretman |
|---|---|---|
| 1 | Kineski prodavatelj → Litavsko internetsko tržište | Fiktivna B2B isporuka, oslobođena prema članku 136.a. PDV se ne obračunava. Lokacija skladišta u Poljskoj znači da prodavatelj ima poljsku isporuku koju treba prijaviti, ali bez PDV-a na nju. |
| 2 | Litavsko internetsko tržište → Njemački potrošač | Fiktivna B2C isporuka na daljinu. Trgovina obračunava njemački PDV po stopi od 19 %: 19,00 €. |
| 3 | OSS prijava internetskog tržišta | Oporezivi iznos od 100 € i PDV od 19,00 € pojavljuju se u tromjesečnoj prijavi Unije OSS za internetsko tržište pod Njemačkom, podnesenoj litavskoj poreznoj upravi (VMI). |
| 4 | Provizija internetskog tržišta | Provizija internetskog tržišta naplaćena kineskom prodavatelju predstavlja B2B uslugu pruženu tvrtki izvan EU-a, koja je izvan sustava EU PDV-a prema članku 44. |
Da je umjesto toga isti artikl otpremljen iz Kine u jednoj pošiljci, korak 1 bio bi isporuka izvan EU-a, korak 2 bio bi IOSS prodaja, a iznos od 19,00 € prijavljivao bi se mjesečno putem IOSS-a. Da je prodavatelj imao sjedište u Njemačkoj, pravilo fiktivnog isporutitelja uopće se ne bi primjenjivalo; njemački prodavatelj bi sam obračunao svoj PDV, a internetsko tržište bi ispostavilo račun samo za svoju proviziju.
Potrošač u svakom slučaju plaća 119 €. Ono što se mijenja jest tko duguje 19 € kojem tijelu i na kojoj prijavi.
Kako Nordlet rješava i izvještava o tome
Nordlet tretira odluku o PDV-u kao podatak vezan uz samu transakciju, umjesto kao izračun koji se obavlja u trenutku izdavanja računa i potom odbacuje.
Utvrđivanje (Resolution). Putem POST /v1/reference/vat/resolve šalje se šifra države partnera ili kupca, supplyType (goods, services ili digital), datum i zastavice situacije: belowDistanceSalesThreshold, facilitatedByMarketplace (prodaja se odvija putem platforme koja je fiktivni isporutitelj), actingAsMarketplace (tvrtka je platforma), sellerEstablishedInEu i importedConsignmentValueEur. Sustav vraća scheme, vatCountryCode, oznake za reverseCharge, deemedSupplier i zeroRated, izbornik stopa zemlje odredišta, članak Direktive o PDV-u na kojem se odluka temelji te napomene. Internetsko tržište iz gornjeg primjera dobiva oss_union s vrijednostima vatCountryCode: "DE" i deemedSupplier: true; strana prodavatelja dobiva marketplace_deemed, uz oslobođenje prema članku 136.a. Kada se zastavica praga izostavi, mehanizam sam čita tekuće zbrojeve praga od 10.000 € iz glavne knjige.
Dokumenti. Izlazni računi sadrže podatke vatScheme, vatCountryCode i deemedSupplier. Narudžbe e-trgovine sadrže shipToCountryCode i marketplace, dok orders/fulfill razrješava porezni tretman na temelju zemlje primatelja i označava nacrt računa. PDF ispisuje zakonsku napomenu koju zahtijeva pojedini sustav.
Prijave. Poziv POST /v1/declarations/eu/oss/compute s parametrima { year, quarter } generira prijavu za Uniju OSS u obliku Priloga III: retci po državama članicama potrošnje, vrsti stope i stopi, uz prebijanje odobrenja i polje corrections za odobrenja povezana s računom iz prethodnog tromjesečja. Poziv POST /v1/declarations/eu/ioss/compute s { year, month } čini isto za IOSS prodaju. Oba poziva upozoravaju na nestandardne stope, dokumente bez navedene zemlje potrošnje i nepovezana odobrenja.
Prag. Poziv POST /v1/declarations/eu/distance-sales-threshold/get izvještava o prekograničnim B2C ukupnim iznosima za tekuću i prethodnu godinu, informaciji je li tvrtka još uvijek ispod praga od 10.000 € te koliki je preostali iznos do dosezanja praga.
Knjigovodstvo na strani prodavatelja za platformu, uključujući ono što duguje svakom prodavatelju između uplate i isplate, obrađeno je u članku Pomoćne knjige prodavatelja na internetskim tržištima: Prihodi u odnosu na obveze prema dobavljačima. Stope po zemljama i promjene stopa dostupne su putem reference/eu-vat-rates/list, dok se potpuna tablica shema nalazi u vodiču kroz sustav EU PDV-a.
FAQ
Mora li platforma koristiti OSS?
Ne. Korištenje OSS-a je dobrovoljno. Platforma koja je fiktivni isporutitelj može se umjesto toga registrirati za PDV u svakoj državi članici potrošnje i tamo podnositi lokalne prijave. U praksi je OSS jednostavniji za svakog prodavatelja s potrošačima u više od dvije ili tri zemlje, a jednom kada se prodavatelj odluči za njega, mora ga koristiti za sve isporuke koje taj sustav obuhvaća.
Primjenjuje li se pravilo fiktivnog isporutitelja na usluge prodane putem platforme?
Prema važećim propisima, ne. Članak 14.a obuhvaća isključivo robu. Posebna pretpostavka iz članka 9.a Provedbene uredbe 282/2011 tretira platformu kao isporučitelja elektronički obavljenih usluga osim ako jasno ne navede stvarnog pružatelja na računu i u ugovoru. Paketom ViDA se od 2028. godine dodaju kratkoročni najam smještaja i putnički prijevoz.
Što se uračunava u prag od 10.000 €?
Prekogranična B2C prodaja robe i TBE usluga potrošačima u drugim državama članicama, zbrojena na razini cijelog EU-a, bez PDV-a. Domaća prodaja, B2B prodaja i opće usluge se ne uračunavaju. Prag se provjerava u odnosu na tekuću i prethodnu kalendarsku godinu, a primjenjiv je samo na prodavatelja sa sjedištem u jednoj državi članici.
Što se događa s pošiljkom vrijednom više od 150 €?
Ona je izuzeta iz IOSS-a. Uvozni PDV i, prema potrebi, carina naplaćuju se na granici. Pravilo fiktivnog isporutitelja za uvoz također vrijedi do iznosa od 150 €. Za robu koja se već nalazi unutar EU-a, pravilo fiktivnog isporutitelja nema ograničenja vrijednosti.
Može li se odobrenje za prošlo tromjesečje unijeti u OSS prijavu za tekuće tromjesečje?
Ne kao negativan redak. Izgled prijave prema Prilogu III zahtijeva da se ono prikaže kao ispravak izvornog razdoblja, uz identifikaciju zemlje, godine i tromjesečja. Nordlet automatski premješta odobrenje koje se odnosi na račun iz ranijeg razdoblja u polje corrections te označava odobrenja bez reference kako bi se mogla povezati.